уторак, 25. децембар 2012.

Vladimir Kolarić: Bibliografija teorijskih radova (decembar 2012)

1. „Ka dubini tvari – Fizika i metafizika u delu Živojina Pavlovića“. Koraci, časopis za književnost, umetnost i kulturu, broj 1-2, 2008, izdavač Narodna biblioteka „Vuk Karadžić“, Kragujevac, str. 117-134. UDK 82 (05). YU ISSN 0434-3556. Originalni naučni rad 791.3 791.63(497.11).



2. „Odnos Jurija Rakitina prema filmu“. Književna istorija, časopis za nauku o književnosti, XL 2008 134-135, izdavač Institut za književnost i umetnost, Beograd, str. 203-208. UDK 82. ISSN 0350-6428. Originalni naučni rad UDK 791.43(091). Biblid 0350-6428, 40 (2008) 134-135, s. 203-208.


3. Naučni komentari u: Jurij Rakitin: „U čemu leži tajna Velikog mutavka?“, Književna istorija, časopis za nauku o književnosti, XL 2008 134-135, izdavač Institut za književnost i umetnost, Beograd, str. 209-216. UDK 82. ISSN 0350-6428. Građa UDK 791.43:82(091). Biblid 0350-6428, 40 (2008) 134-135, s. 209-216.


4. „Kemp u djelu Gajta Gazdanova“. Književna smotra, časopis za svjetsku književnost, broj 149 (3), 2008, izdavač Hrvatsko filološko društvo, Zagreb (Hrvatska), str. 33-41. UDK 82/899. ISSN 0455-0463. Originalni naučni rad.


5. „Religija i film – Od Anrija Ažela ka mogućnosti zasnivanja jedne hrišćanske estetike filma“. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, broj 39, 2008, izdavač Matica srpska, Novi Sad, str. 93-101. UDK 78 + 792 (05). YU ISSN 0352-9738. Originalni naučni rad UDC 791.3:27.


6. „Filmska delatnost ruskih emigranata u Beogradu i jugoslovenskim zemljama u prvoj polovini XX veka“. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, časopis Instituta za film, pozorište, radio i televiziju, broj 13-14, 2008, izdavač Fakultet dramskih umetnosti, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd, str. 181-198. ISSN 1450-5681. Originalni naučni rad 791(=161.1)(497.1)”1900/1950” 791(=161.1)(497.11)”1900/1950”.


7. „Modelizacija sveta u filmu Buđenje pacova Živojina Pavlovića”. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, časopis Instituta za film, pozorište, radio i televiziju, broj 15, 2009, izdavač Fakultet dramskih umetnosti, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd, str. 83-98. ISSN 1450-5681. Originalni naučni rad 791.633-051 Pavlović Ž. ID: 173825804.


8. „Kemp u delu Gajta Gazdanova“. Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, Beograd, 15. 7. 2009. Originalni naučni rad.


9. „Odbrana umetnosti u Srpskom filmu Srđana Spasojevića“. Kultura, broj 127, 2010, izdavač Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, str. 82-101, ISSN 0023-5164, UDK 316.7. Originalni naučni rad UDK 791.221.5(497.11)“2010“


10. „Modelizacija sveta u Aristotelovoj poetici i u strukturalnoj semiotici Jurija Lotmana“. Zbornik Matice srpske za slavistiku, broj 78, 2010, izdavač Matica srpska, Novi Sad, str. 101-118. UDC 821.16+811.16(05). ISSN 0352-5007. Originalni naučni rad UDC 82.01.


11. „Apologija Zapada: Čaadajev, Dali, Vorhol“. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, časopis Instituta za film, pozorište, radio i televiziju, broj 17, 2010, izdavač Fakultet dramskih umetnosti, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd, str. 355-373. ISSN 1450-5681. Originalni naučni rad 316.722(4-15+7) ID: 183379724.


12. „Sergej Tagac u Novoj Evropi“. Nova Evropa (1920-1941) (zbornik radova sa neučnog skupa), 2010, izdavač Institut za književnost i umetnost, Beograd, str. 635-641. 050.488НОВА ЕВРОПА “1920/1941”(082) 323.1(497.1)(082) 82(082). ISBN 978-86-7095-168-6. Originalni naučni rad 791.63-051:929 Тагац С. 791.072.3(497.1)”19”.


13. „Snobizam, dendizam, kemp“. Treći program, broj 147, leto 2010, izdavač RDU Radio-televizija Srbije, Beograd, str. 245-257. ISSN 0564-7010. Originalni naučni rad UDK: 111.852:177.5 7.01:316.723.


14. “Apologija Zapada: Čaadajev, Dali, Vorhol“. Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, Beograd, 2. 3. 2011. Originalni naučni rad.


16. „Situacionistička internacionala i film“, Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, 22. 6. 2011. Originalni naučni rad.


17. „Kemp u delu Gajta Gazdanova“. Treći program, broj 149, zima 2011, izdavač RDU Radio-televizija Srbije, Beograd, str. 173-189. ISSN 0564-7010. Originalni naučni rad UDK: 821.161.1.09 Газданов Г. 82.09:316.723.


18. „Aristotelovsko zasnivanje kritike i pozorišne kritike u delima Pola Valerija i Oskara Vajlda“, Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, 13. 2. 2012. Originalni naučni rad.


19. „O odnosu filma i književnosti i filmskoj adaptaciji književne građe“, Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, 19-23. 3. 2012. Originalni naučni rad.


20. „Dostojevski i film“, Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, 6. 8. 2012. Originalni naučni rad.


21. „Ruski formalizam i film“, Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, 17. 9. 2012. Originalni naučni rad.


22. „Semiotičko zasnivanje problema odnosa filma i književnosti i filmske adaptacije književnog dela“. U traganju za umetničkom formom: između književnosti, filma, pozorišta i drugih medija (ur. dr Enisa Uspenski, Vladimir Kolarić), Zbornik radova sa međunarodne naučne konferencije, izdavač Fakultet dramskih umetnosti, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd, 2012, str. 125-130. ISBN 978-86-82101-45-1. Originalni naučni rad УДК 791.632 : 821.


23. „Aristotelovsko zasnivanje kritike i pozorišne kritike u delima Pola Valerija i Oskara Vajlda“. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, broj 46, 2012, izdavač Matica srpska, Novi Sad, str. 117-130. UDK 78 + 792 (05). YU ISSN 0352-9738. Originalni naučni rad UDC 792.01 1 Aristoteles.


24. „Estetika preobražavanja kao osnov estetičkih shvatanja F. M. Dostojevskog“. Zbornik Matice srpske za slavistiku, broj 82, 2012, izdavač Matica srpska, Novi Sad, str. 7-18. UDC 821.16+811.16(05). ISSN 0352-5007. Originalni naučni rad UDC 821.161.1.09. Dostoevskij F. M.


25. „Priroda, društvo i politika u romanu Douglas Tweed Irine Aleksander“. Godišnji simpozij „Priroda – društvo – politika : Povodom 300. obljetnice rođenja Jean-Jacquessa Rousseaua“ (ur. Hrvoje Jurić), 2012, izdavač Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb (Hrvatska), str. 36. ISBN 978-953-164-167-8. Sažetak izlaganja.


26. „Estetika preobražavanja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog“, Treći program Radio Beograda, Radio-televizija Srbije, 10. 12. 2012. Originalni naučni rad.







Prikazi i eseji



1. „U knjigama gradovi“ . Ruski almanah, broj 12, 2007, izdavač Književno društvo Pismo, str. 180-181. ISSN 0354-2122. Prikaz.


2. „Sa tigrom u kavezu“. Ruski almanah, broj 12, 2007, izdavač Književno društvo Pismo, str. 188-190. ISSN 0354-2122. Prikaz.


3. “U senci Vavilona”. Ruski almanah, broj 13, 2008, izdavač Književno društvo Pismo, str. 213-216. ISSN 0354-2122. Prikaz.


4. „O prividu i smislu“. Ruski almanah, broj 13, 2008, izdavač Književno društvo Pismo, str. 216-217. ISSN 0354-2122. Prikaz.


5. „Let“. Ruski almanah, broj 14, 2009, izdavač Književno društvo Pismo, str. 154-155. ISSN 0354-2122. Esej.


6. „Između straha i nade“. Ruski almanah, broj 14, 2009, izdavač Književno društvo Pismo, str. 201-202. ISSN 0354-2122. Prikaz.


7. „Aleksej Pisemski: Mlakonja“. Ruski almanah, broj 14, 2009, izdavač Književno društvo Pismo, str. 202-203. ISSN 0354-2122. Prikaz.


8. „Pesništvo i istina“. Ruski almanah, broj 14, 2009, izdavač Književno društvo Pismo, str. 209-212. ISSN 0354-2122. Prikaz.


9. „Hrist i antihrist“. Ruski almanah, broj 15, 2010, izdavač Književno društvo Pismo, str. 231-233. ISSN 0354-2122. Prikaz.


10. „Poetska pobeda Alione van der Horst“. Ruski almanah, broj 16, 2011, izdavač Književno društvo Pismo, str. 265-266. ISSN 0354-2122. Prikaz.


11. „Dekonstrukcija imperije“. Ruski almanah, broj 17, 2012, izdavač Književno društvo Pismo, str. 263-264 . ISSN 0354-2122. Prikaz.


12. „U kome su i kaktusi cveće slobode“. Ruski almanah, broj 17, 2012, izdavač Književno društvo Pismo, str. 257-258 . ISSN 0354-2122. Prikaz.

среда, 19. децембар 2012.

Vladimir Kolarić: Filip od Zlata (odlomak)

Odlomak iz moje duže proze FILIP OD ZLATA, svojevremeno emitovane na Trećem programu Radio Beograda.


Vladimir Kolarić

FILIP OD ZLATA




“Ništa od prave vrednosti ne nalazi se u

telu supstance, već u njenoj vrlini.”

(Paracelzus)

“Iz zasede tad naglo jurnu bog.”

(R. M. Rilke)



POČETAK



Moja potraga za Filipom počela je u zimu.

Kristina i Dimitrije ništa nisu znali o tome. Ćutao sam. Nisu me pitali. Kad se završi, sve će biti drugačije. Uvek je moguće početi iz početka.

Jer, šta reći? Petogodišnjem detetu o ljubavi, vernoj ženi o slobodi?

Zovem se Vladimir Kolarić i dobar sam čovek. Priča počinje kad i sneg. Cilj je uvek neko, a ne nešto.



Dogodilo se odjednom, kao buđenje. Soba, u sobi polumrak, napolju sneg i tišina. Belina i čistota rađa sećanje. Tišina priziva početak.

Iz snega i tišine – Filip. Poznao sam ga, posle godina.

Plav, uvojci do azurnih očiju. Pune usne, aristokratski bled ten, vitkost srne. Dlačice na rukama kao zlatne ljuspe. Bokovi kao samurajski lukovi na blještavom suncu, tek nategnuti. Zubi uveličavajuća stakla, prozori u neki bolji svet, oblake, blistave od jutra. Tu je i miris snega i limuna, vode sa izvora. Sve je tu. Ceo jedan Filip.

Da sam vernik, prekrstio bih ga, da iščezne. Ili bi tad tek zasijao, još jače?

Ovo nije sećanje. Ovo je on.



Tišina. Možda vremenski skok? Vreme zaustavljeno, vreme ubrzano, svetlosni zrak, teorije. Ne pomaže.

Stvorio se tu, iz vazduha.

Ako je to moguće, onda je moguće sve.

Nešto sam ga pitao. Nestao je. I osmeh – nestao. Ostalo je samo srce, da kuca, moje, njegovo, srce udaljenih zvezda, koga briga.

Ne vraća se.

Ja, čak se i ne bojim.



Nisam je prepoznao kad je ušla.

Mozak je govorio: Kristina. Govorio: moja žena. Mozak: vraća se sa posla.

Ostalo, ćuti. Dušu, možda više i nemam.

Obraća mi se. Osmehuje se. Primećuje da se čudno ponašam, ali je navikla. Dobra, razumna žena, puna ljubavi.

A ja, imam li oči? Šta vidim? Telo. Drvo. Kamen. Đubre. Telo.

Nešto se promenilo. Ja, ne ona. Znam: nemoguće. Ali, šta je znanje?

Bar da je ona. Rekao bih: Nevernice. Rekao bih: Izdaja.

A Filip, on je sav u oku. Trebalo bi da su reči slike.

Strašno je kad se nema šta reći. Nikad nisam mogao da ćutim. Sad moram. Da li je to ljubav?



Sledeći put sreo sam ga u očima prolaznika.

Grad je bio suv i okićen, za praznike. Praznike nisam voleo, poklone, navike. Umem da gledam ljude, stvari su mi tuđe. Šareni papir vređa oko. Poklanjanje je kupovanje. Poklanjanje stvari, kupovanje ljudi.

Sve u svemu, bio sam nastran.

Ipak, kupovao sam. Kristina je uvek bila zadovoljna, Dimitrije nikad. Sasvim pristojan prosek.

Noge trnu. Kada bi umesto trotoara posadili travu. Izloge zamračili, da ne blješte. Umesto urlanja, preko zvučnika puštali šapat.

Sve je kuća.

Iz izloga prodavnice igračaka gledao me je neki strašni robot, plamenih očiju, gipkih ruku, zmijskog glasa. I toga ima na svetu.

Na ulazu, vrata šume, kao proleće. Na vratima – on. Njegove oči, ten, usne. Nosio je dug sivi mantil i šešir iste boje. Zastao sam. Pogledi se sudaraju, kao komete.

Ništa. Svet opstaje. Filip produžava. Prolaznici prolaze, izlozi blješte, fasade osipaju.

Onda, naravno, pratim ga.

Hodao je lagano i gipko, kao i pre. Mantil je bio kvalitetan i skup, cipele crne i udobne, debelih đonova.

Dugo sam ga pratio, bez namere da ga stignem. Nisam ni pomišljao. Samo sam hodao, nogu pred nogu, leva, desna, leva. Vrebao njegov odraz u prozorima, šasijama automobila, očima policajaca i kupaca. Jer svega toga, bilo je u ovom svetu.

Pod levom miškom, Filip je nosio mali pažljivo umotan paket. Žena, deca, devojka? Zar neko može da ima Filipa?

Skrenuo je u pasaž pored zlatare. Pratio sam ga, posmatrajući eksponate. Zvezdice, srca, krstići, slova abecede i azbuke, čak i jedan mali mač, sa biserom umesto štitnika za ruke.

Oči. Njegove.

Skoro smo se sudarili.

On je miran i gleda me. Staloženo, bez osmeha, onog iz sna, posete ili vizije, šta god to bilo.

“Filipe.”

“Zašto me pratite?”

Naglasak mu je bio mek i čudan, kao sa drugog sveta.

“Izvinite, mislim da sam vas pomešao sa nekim.”

To mu nije bilo dovoljno.

“Ne razlikujete ljude. Ili smo svi mi u vašim očima braća?”

“Nećemo preterivati. Ipak, izgleda da je problem u mojim očima.”

Kao da nije nameravao da krene. Belo golubije pero sletelo mu je pravo na šešir.

Pružio sam ruku. Pero je još bilo toplo, od žive ptice. Lažni Filip se nije ni pomerio. Ili, ipak… Pokušao sam još jednom.

“Vi se ne zovete Filip?”

“Zar bi trebalo?”

“Pristajalo bi vam.”

Skinuo je šešir, uzdahnuo, popravio frizuru. Šešir je vratio vešto i elegantno, oborivši ga ka očima.

Kosa mu je bila kudrava i crna.

“Izvinite”, kao da sam se probudio. “To je bio moj drug iz mladosti.”

“To sve objašnjava”, rekao je čovek, gotovo poslovno. “Ja sam Kostja Kudrjavcev, Rus.”

“Ja sam Vladimir.”

“Vi niste Rus?”

“Nisam.”

“Šteta.”

Osmehnuo se, zdravo i blago, kao Filip, pre mnogo godina. Okrenuo se na petama, dečački.

“Ako se ponovo sretnemo, to će biti čudo”, rekao je, nestao iza ugla, blještavog izloga, svog tog zlata, ljudi u prazničnoj panici.

Utopio se, kao da ga nikada nije ni bilo. Kao u snu, poseti ili viziji, šta god.

петак, 7. децембар 2012.

Dostojevski na Trećem programu

U ponedeljak 10. 12. 2012. u 22.03 na Trećem programu Radio Beograda:
Vladimir Kolarić: Estetika preobražavanja Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

уторак, 4. децембар 2012.

MEDIANTROP, elektronski časopis za medije i kulturu

U okviru sajta Centra za kulturu Ranko Munitić pokrenut je elektronski časopis za medije i kulturu MEDIANTROP, čija je urednica Zorica Jevremović Munitić, dok se u redakciji nalaze Milena Dragićević Šešić i Ivana Kronja. Časopis će izlaziti četiri puta godišnje a u broju 1 (decembar 2012) nalazi se moj prevod manifesta ruske avangardne grupe FEKS pod nazivom EKSCENTRIZAM, iz 1922. godine. Prevod je prvi put objavljen u časopisu RUSKI ALMANAH broj 13 (2008), a sada je prvi put na srpskom jeziku dostupan u elektronskom obliku. Časopis je dostupan na adresi:

http://www.rankomunitic.com/mediantrop.html

четвртак, 29. новембар 2012.

U traganju za umetničkom formom

Upravo je izašao postkonferencijski zbornik "U traganju za umetničkom formom: između književnosti, filma, pozorišta i drugih medija", u izdanju Instituta za pozorište, film, radio i televiziju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Zbornik su priredili dr Enisa Uspenski i Vladimir Kolarić, i obuhvata 24 rada iz različitih oblasti, od autora sa različitih institucija iz Srbije, Ruske Federacije i Italije, sve usmerene ka istraživanju prirode, granica i mogućnosti umetnosti kao jedne od najvažnijih oblasti ljudskog stvaralaštva i delovanja. Zbornik bi uskoro trebalo da bude dostupan u elektronskom obliku, a štampani primerak se može nabaviti isključivo na Fakultetu dramskih umetnosti (Bulevar umetnosti 20). U zborniku je objavljen moj rad pod naslovom "Semiotičko zasnivanje problema odnosa filma i književnosti i filmske adaptacije književnog dela".

dr Enisa Uspenski, Vladimir Kolarić (ur.): "U traganju za umetničkom formom: između književnosti, filma, pozorišta i drugih medija", Institut za pozorište, film, radio i televiziju Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu.

недеља, 18. новембар 2012.

Simpozijum o Rusou u Zagrebu

Od 22. do 24. 11. 2012. u Zagrebu se, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, odražava simpozijum posvećen Ž- Ž. Rusou. Na simpozijumu, 24. 11. (subota) govoriću na temu "Priroda, društvo i politika u romanu Douglas Tweed Irine Aleksander". Program skupa sa sažecima izlaganja nalazi se na:

http://www.hrfd.hr/u/dokumenti/HFD%20Rousseau%20-%20knjizica.pdf

петак, 19. октобар 2012.

Kritika, Aristotel, Valeri, Vajld

U novom broju "Zbornika Matice srpske za scenske umetnosti i muziku" (46, 2012) objavljen je moj tekst "Aristotelovsko zasnivanje kritike i pozorišne kritike u delima Pola Valerija i Oskara Vajlda". Tekst je u celini dostupan (pdf) na:
http://www.maticasrpska.org.rs/casopisi/muzika_46.pdf

Vladimir Kolarić: "Aristotelovsko zasnivanje kritike i pozorišne kritike u delima Pola Valerija i Oskara Vajlda", u Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i mutiku, br. 46, 2012.

Estetika Dostojevskog

U novom broju "Zbornika Matice srpske za slavistiku" (82, 2012) objavljen moj tekst "Estetika preobražavanja kao osnov estetičkih shvatanja F. M. Dostojevskog".
Tekst se u celini, u pdf formatu, nalazi na:
http://www.maticasrpska.org.rs/casopisi/slavistiku_82.pdf

Vladimir Kolarić: "Estetika preobražavanja kao osnov estetičkih shvatanja F. M. Dostojevskog", u Zbornik Matice srpske za slavistiku, br. 82, 2012.

четвртак, 4. октобар 2012.

Dani ruske kulture u Bečeju - Boris Rižij

U okviru Dana ruske kulture u Bečeju, 8-24. oktobra 2012, govorim na književnoj večeri posvećenoj Borisu Rižiju. Pored mene govoriće Nenad Milošević i Svetislav Travica, a biće prikazan i film Alione van der Horst o Rižiju, o kome sam pisao u Ruskom alamanahu broj 16, 2011.


уторак, 25. септембар 2012.

Film "Ložač" (Кочегар) A. Balabanova

Moj tekst o filmu "Ložač" (Кочегар) Alekseja Balabanova, objavljen u Ruskom almanahu broj 17, 2012.


Владимир Коларић



Деконструкција империје



За недоумице које је изазвао филм Ложач (Кочегар, 2011) Алексеја Балабанова, приказан на овогодишњем Фесту, могло би се рећи да су пре идеолошке, него поетичке и естетичке природе. Овај филм је генерално, према тврдњама руских коментатора, мало запажен изван Русије, и за то постоје нимало узгредни разлози, који се свакако не тичу уметничког квалитета филма, већ познавања основних кодова руске културе. Ову причу о ратном ветерану (Авганистан) и хероју Совјетског Савеза, пореклом Јакуту, који у новој Русији ради као ложач и учествује у спаљивању-уклањању лешева у корист банде којом руководи његов ратни друг, а који се затим крваво свети када се међу жртвама нађе и његова кћерка, свакако није лако уклопити у већ формиране и утврђене предрасуде о Балабанову било као о патриотском, па и евроазијски усмереном аутору, од значаја за формирање климе која је погодовала за путиновски заокрет на размеђу миленијума (Брат), или као о снажном критичару путиновске, колико и совјетско-империјалне Русије (Груз 200), али она је итекако конзистентна унутар целокупног ауторовог опуса и његових темељних поетичких опредељења. А она се пре свега тичу како традиције пушкинске „несводиве вишезначности“, тако и сложених интертекстуалних и метатекстуалних релација са различитим, не само филмским, и не само књижевним, делима. Поред сопственог незавршеног филма Река, у грађењу поетичке структуре и смисаоног језгра филма Ложач, учествују пре свега прича В. Серошевског „Хајлах“, коју протагониста филма поново пише, „по сећању“, али и, сасвим имплицитно, Љесковљева новела На крају света, чиме се бар делом остварује ауторова жеља за екранизацијом дела овог великог писца. Иако овај филм није екранизација, он представља пример можда најрафинираније стратегије филмске адаптације књижевног дела, у ком се књижевним текстом (или текстовима) кодира предметна историјска стварност која служи као сировина уметничког обликовања. Такво кодирање Балабанову у даљем процесу уметничког обликовања служи најпре у сврху деконструкције империје, саме идеје империје (не само руске, али и руске, била она царистичка, совјетска или „путиновска“), где је империја ништа друго него „царство овога света“, „царство палости“, објективизација и институционализација палости створеног света. У Ложачу се математички прецизно раскринкавају основне стратегије империје, попут манипулације енергентима, инструментализације религије, репресије и асимилације мањина, претензије за глобалном влашћу, моралног релативизма и насиља као основног облика комуникације, чему се заправо не нуди никаква вредносна алтернатива, осим можда позивања на праву људску меру у свему, на ону меру која човека упућује на другог човека, а не на деструктивне империјалне апстракције. Књижевни интертекст и његово претварање у инструмент кодирања стварности, односно код, значењски потенцијал филма упућује ка самим основном кодовима руске културе у културне традиције, изражене историјски први пут у сукобу „јосифоваца“ и следбеника Нила Сорског (15. век), а затим у „никоновском расколу“, са одјецима, преко „Петровског комплекса“ и поделе на „славјанофиле“ и „западњаке“, „евроазијце“ и „атлантисте“, све до данас. Тако је и овај филм заправо филм о природи „Царства земаљског“ и о антихристу, у коме се тајна рата разоткрива као тајна безакоња, империја као „царство ћесара“, а створени свет као поприште космичке борбе у којој је највећи и заправо једини улог целокупно људско биће, дакле људска личност, у свим световима у којима постоји и у којима делује. Балабанов ипак јасно показује да жртвена крв, колико ни „ватра очишћења“, никада не могу бити замена за људски живот, нити средство његовог преображења и искупљења. Оптужујући империјалне, дакле паганске, стратегије искупљења, Балабанов у овом филму макар сугерише оне друге, хришћанске (покајање), и у томе је заправо његова највећа вредност.

понедељак, 24. септембар 2012.

Roman "Douglas Tweed" Irine Kunine Aleksander

Moj tekst o knjizi "Douglas Tweed i ostali" Irine Aleksander (priredila Irena Lukšić), objavljen u "Ruskom almanahu" broj 17, 2012 (urednik Zorislav Paunković).


Владимир Коларић



У коме су и кактуси цвеће слободе



(Irina Aleksander: Douglas Tweed i ostali, priredila Irena Lukšić, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2011.)


Трећа књига са текстовима Ирине Александер, коју је приредила Ирена Лукшић, поред њеног романа из совјетског периода Даглас Твид: живот и достигнућа, обухвата и предговор приређивачице, изводе из дневника Павла Лукницког о Ирини Александер (приредио и превео Зорислав Паунковић), затим преписку ауторке са значајним српским писцима Растком Петровићем и Марком Ристићем (приредила Видосава Голубовић), и, најзад, документе, фотографије и избор критичких осврта на претходне две књиге, Сви животи једне љубави (2003) и Само чињенице, молим! (2007).

О Ирини Александер (1900-2002), списатељици и значајној и интригантној учесници књижевних кругова предратне Југославије, али и светског џет-сета, више пута је писано у Руском алманаху, где је први пут и објављен одломак из романа Даглас Твид: живот и достигнућа. Ради се о кратком роману насталом 1925. године, за време ауторкиног боравка у Совјетском Савезу, где је, између осталог, као глумица и сценаристкиња сарађивала у филмовима значајне авангардне групе ФЕКС. Роман је објављен у едицији популарних, пустоловних издања намењених широкој публици, и представља авангардистичку, у духу ФЕКС-а, рефлексију америчке популарне културе у њеним зачецима. Роман у том смислу нема амбицију да реалистички представља америчку друштвену стварност, већ за свој предмет узима представе и знакове којима се америчко друштво самоидентификује у формама популарне културе, најпре филму, музици, али и култури „селебритија“. Роман у целини представља пародично-пастишну обраду мемоара Хенрија Форда, док је само његово ауторство предмет поетичке игре: роман је потписан ауторкиним „девојачким“ именом и презименом Ирина Куњина, за које се „предговору аутора“ тврди да је псеудоним писца мушког пола, док главни женски лик у роману, Ирена Клан, садржи податке из живота саме ауторке. У складу са захтевима популарних, најпре филмских форми, знакови у овом делу функционишу најпре као сигнали, и то они који упућују како на „капиталистичку“ и „плутократску“, тако и на „прогресивну“ и „слободарску“ слику Америке формирану у глобалној свести. Настао у прелазној епохи, Даглас Твид неспорно има антиципаторки значај, како за даљи развој и рецепцију америчке популарне културе, али и глобалне америчке идеологије, тако и даљу судбину Русије и евроазијског света, затвореног у различите облике националног социјализма, од кога ни до данас није у стању да се отргне. Антикапиталистичка и револуционарна настројеност романа има своју противтежу у неспорној фасцинацији прогресивним и слободарским лицем Новог света, коју најбоље описује управо Растко Петровић у свом писму ауторки, као „овај крај у коме су и кактуси цвеће слободе“. Даглас Твид, попут дружења са Растком Петровићем, али и Марком Ристићем и Крлежом, као да дешифрује потрагу ауторке за једном другачијом, „истинском“ левицом, а заправо, са обзиром на антиципаторски карактер њеног романа – најпре када је у питању прави, „кјуклуксклановски“ карактер америчког глобалног империјализма – за једним трансиодеолошким, изнад левице и деснице али и изван „трећег пута“, становиштем, као становиштем слободе, којим се неће забрањивати колико право на рад, толико и извесна доза гламура.

Ова књига, роман заједно са додацима, не открива Ирину Александер само као ауторку и сведокињу значајну за руску и културе југословенских народа, на шта су већ у довољној мери указале књиге Сви животи једне љубави и Само чињенице, молим!, већ и као ауторку од значаја за будућност, за свет у ком живимо, а који се толико мучимо да дешифрујемо.

субота, 15. септембар 2012.

Ruski formalisti i film

U ponedeljak, 17. 9. 2012, na Trećem programu Radio Beograda, od 21.30h, emituje se moj tekst "Ruski formalisti i film".

недеља, 2. септембар 2012.

Ruski almanah br, 17, 2012

U Ruskom almanahu broj 17, 2012, objavljena su čak četiri moja teksta: "Dekonstrukcija imperije" (o filmu "Ložač" Balabanova), "U kome su i kaktusi cveće slobode" (o Irini Aleksander), i dva prevoda: tekst Stanislava Hatunceva o filmu "Okraina" i tekst Alekseja Mokrousova o slikaru Nikolaju Geu.
U broju su objavljena i dva teksta Ivana Velisavljevića (o ruskim piscima u jug. filmu i Šejkinoj izložbi), kao i poezija i proza Kostomarova, Holjina, Velera, Bunjina, Vvedenskog, Bajtova itd. tekstovi Bahtina o Tolstoju, savremenog filosofa Podoroge, i posebno ekskluzivno, prvi put u Almanahu, strip (Wostokove adaptacije ruskih pisaca), ali i erotska klasika iz Srebrnog veka, proza A. Morskoja "Sodomski greh".
Kao i uvek bogat i podsticajan broj Ruskog almanaha.

недеља, 5. август 2012.

Dostojevski i film

U ponedeljak, 6. 8. 2012.  (u 23. 12h i 11.10h), na Trećem programu Radio Beograda emituje se moj tekst "Dostojevski i film", koji se bavi pitanjem zbog čega je proza i poetika ovog pisca tako često adaptirana i u tako čvrstoj vezi sa poetikom filma.

Vladimir Kolarić: Dostojevski i film, Treći program Radio Beograda, 6. avgust, 23.12 h

понедељак, 16. јул 2012.

Priča: Kurva 2

Moja priča iz zbirke "Rat ljubavi i druge priče" (Filip Višnjić, Bg, 2007), "nastavak" na ovom blogu popularne priče "Kurva".


Vladimir Kolarić


KURVA 2




Pričaću vam o kurvi po imenu Žizel. Nije se zvala tako, to joj je bilo umetničko ime, bila je Ciganka.

Žizel je ordinirala u parku pored stanice. Koliko puta su joj samo nudili da pređe u više kategorije, ali ona je odbijala. Volela je običan, siromašan svet, nije htela da se bakće sa napirlitanom bagrom. Govorili su joj da je lepa kao lepa smrt.

«Sažali se, Žizela», govorila joj je majka, «Braća ti, bre, gladuju. Sažali se. Pređi makar u hotele kad ti nude, šta si se stisla?»

Ali, Žizel je terala po svom. Opsluživala je radnike, vojnike, sirotinju ko što je i ona, rečne mornare, pajkane.

Mnogi su mislili da je transvestit.

«Ovde su samo transvestiti toliko lepi», govorili su joj.

Morala je da im pokazuje pičku.

Probudila se pored reke. Najpre nije znala gde je. Bila je mrkla noć.

On, ležao je pored nje. Viđala ga je i ranije, u prljavo zelenoj jakni, sa kačketom sa amblemom Top Gana. Do sada je nikad nije jebao.

«Karmen, moja Karmen», plakao je i milovao je oštricom zatupljenog noža, po grudima.

«Jebla te Karmen u guzicu, budalo. Ja sam Žizel. Ja imam ime.»

«Ja nemam. Ja nemam ime», cmizdrio je.

«U al si se naroljao, jebem ti mater.»

Ustala je. Popravljala je haljinu.

«Nisam pijan», sedeo je i klatio se, napred-nazad, kao ludaci u filmovima.

Nasmejala se.

«Šta će ti taj nož, budalo? To nose samo oni kojima ne može da se digne.»

Zaplakao je, još jače.

«Hteo sam da te zakoljem.»

«Ma nemoj», odbrusila je, okrenula se i otišla.

Čim je izašla na svetlost, prišla je policajcu.

«Tamo je jedan. Rekao je da oće da me zakolje.»

Sutra su u novinama osvanuli naslovi: «Uhvaćen ubica žena.»

Žizel je ćutala. Nije htela da se hvali. Nikome, čak ni majci, nije govorila o susretu. Uradila je ono što je morala. Ona nije bila heroj, bila je kurva. Znala je to. Nije se mešala u tuđi resor.

«Možemo li?»

Mornar je bio lepši nego ijedan do sad.

«Šta ćeš ti sa mnom, takav?», pitala ga je.

«Ti si najlepše što sam ikada video.»

«Uzmi me pod ruku.»

Mornar je poslušao.

«Krenimo.»

петак, 15. јун 2012.

Priča: Lice

Moja priča iz prve zbirke "Lutalice" (SKC Kragujevac, 2006).


Vladimir Kolarić


LICE



Nisam želeo da verujem da je to isto ono lice. Svetlo, plavooko lice koje sam toliko voleo. Ako je lice odraz duše, onda ta duša mora biti čista, zauvek. Kako to može da se promeni?

On, kog sam toliko voleo, vratio se. Lice – nije više bilo isto. Oči sužene, vilica oštra i četvrtasta, obrazi potamneli. Rođeni čisti, morali bi takvi i da umru, inače je svet pakao.

Spremio sam mu ono što najviše voli. Kuvar sam, ovde, u pozadini. Vole me, ispovedaju se. Umem da saslušam, ne osuđujem. Nosim ikonicu na grudima. Oni to ne znaju, ali noću se molim za njih.

On, gotovo dečak, odmah se vezao za mene. Po godinama, mogao sam mu biti otac. Voleo sam njegovo čisto lice i vedar govor. Podsećali su me na detinjstvo, na nešto još od pre rođenja. Na neku vedrinu i plavetnilo. Bio mi je uteha. Puno saznate o ljudima, kuvajući im. Bio sam slab na još golobrade dečake. Ponekad im kupim i keksa, za svoje pare. Hrana ume da bude tanka, a i šta je novac, makar i poslednji. Ljudi u ratu i u nevolji zadovoljni su malim, to je ono što ih razlikuje od ostalog sveta. Nema gramzivosti, sve je samo život. Dok jedu, osećaju sigurnost. Jedu pažljivo, nikad ne znaju da li će im taj obrok biti poslednji. Osećaju svaki zalogaj. Hrana je užasna, ali je hrana. Ponekad se pitaju šta čoveku još treba, osim tog zalogaja, mesta da se sedne, najbolje u hladu, pod trešnjom, uz cvrkut. Ali ni cvrkuta više nema, nema ptica. Proleti neka, visoko, više i ne obraćam pažnju. Posvećen sam hrani i dečacima. Za mene, ništa više ne postoji.

On, plavokosi, kao što rekoh, bio mi je uteha. Njega poslati u rat, to je kao zadaviti slavuja. To se ne radi. Ali, sve je moguće. Baš sve. To je jedna od stvari koje sam shvatio, ovde, kuvajući, među znojavim telima.

Njegova jedinica ušla je u neko selo. Nad selom se nadneo dim. Sreo sam jednog starca, našeg, jedinog našeg u tom selu. Udaljili su ga, pre paljevine. Njega, jedinog. Plakao je, želeo da se vrati. U vatru – u vatru. Pod nož – pod nož. Govorio je o zlu.

Vojnici su se vratili. Vratio se i on, među njima.

On – bez lica.

Neki ćute, neki se šale. On – nepomičan. Ćuti, gleda u tanjir. Nudim ga. Dosađujem. Pogleda me. O, Bože. Oprosti mi. To više nije on. Bežim. Šta drugo da radim?

Naučio sam da ne postavljem pitanja. Kuvam, i to je dosta. Ali...

Posmatram ga. Hoda kao lutka. Ničega više tamo nema.

Dolaze na večeru. Sedaju. Seda i on.

Posmatrao sam ga. Srušio se već posle drugog zalogaja. Otrov je delovao.

Prilazim mu. Podižem ga za kosu. Gleda me, ne vidi. Ništa. Isto kao pre. Lutka.

Glava pada na sto, poput panja. Tanjiri zazveče, zazvone, kao kraj. Još malo, doći će i ostali.

Prijaviću se.

Neka mi Bog sudi.

четвртак, 14. јун 2012.

Almanah "X PRVENAC X" u izdanju SKC Kragujevac

U izdanju mog prvog izdavača, Studentskog kulturnog centra u Kragujevcu, objavljen je almanah edicije Prvenac pod naslovom "X PRVENAC X", koji je priredio Miljurko Vukadinović. U njemu se nalazi izbor iz svih knjiga objavljenih u okviru ove prestižne edicije. Iz moje zbirke "Lutalice" (2006) u almanahu su objavljene pripovetke "Irska" i "Anđeli". U žiriju, odnosno uredničkom odboru edicije su, u vreme kada je moja knjiga objavljena, bili Nikola Vujčuć, Mirko Demić i Dragan Bošković, dok sada tu funkciju obavljaju Miljurko Vujadinović, Dušan Stojković i Zoran Petrović. Ove kvalitetne i lepo dizajnirane knjige su značajan doprinos srpskoj kulturi.

понедељак, 28. мај 2012.

Program konferencije na Megatrend univerzitetu


Program naučnog skupa na Univerzitetu Megatrend na kom učestvujem.



ПРОГРАМ НАУЧНОГ СКУПА


„КУЛТУРНА ПОЛИТИКА, УМЕТНИЧКО СТВАРАЛАШТВО


И МЕДИЈСКА ПРАКСА У ФУНКЦИЈИ ОДРЖИВОГ ДРУШТВЕНОГ РАЗВОЈА”



Четвртак, 31. мај 2012. године, Мегатренд универзитет



9,00 – 9,45: РЕГИСТРАЦИЈА УЧЕСНИКА (хол Универзитета, Гоце Делчева 8)



10,00: СВЕЧАНО ОТВАРАЊЕ НАУЧНОГ СКУПА (амфитеатар А1)



Проф. др Мића Јовановић, ректор Мегатренд универзитета: поздравна реч

Проф. др Миливоје Павловић, декан Факултета за културу и медије: место и улога Факултета у академској заједници Србије

Проф. др Драган Никодијевић, продекан за науку Факултета за културу и медије: о научноистраживачком раду на Универзитету и Факултету



11,00 – 11,30: ПАУЗА ЗА КАФУ (Клуб Универзитета)



11,30 – СЕКЦИЈА: „КУЛТУРНА ПОЛИТИКА И ОДРЖИВИ ДРУШТВЕНИ РАЗВОЈ”

(Модератор: доц. др Драган Ћаловић, сала А3)



Проф. др Весна Ђукић, Факултет драмских уметности, Универзитет уметности Београд: „Утицај културне политике на тржиште рада: нова радна места у области културе”



Проф. др Дејана Прњат, Академија уметности Београд: „Проучавање културне политике на београдским универзитетима: компаративна анализа силабуса”



Проф. др Ана Ланговић Милићевић, Факултет за пословне студије, Мегатренд унверзитет Београд: „Глобализација и интеркултуралност у управљању пословним системима”



Проф. др Гордана Комазец, Драгана Трифуновић, мастер, Мр Александра Живаљевић, Факултет за пословне студије, Мегатренд универзитет Београд: „Иновативност у српским медијским и културним организацијама”



Проф. др Мирко Милетић, Невена Милетић, мастер, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Културна политика у медијском систему Србије”



Доц. др Драган Ћаловић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Перспективе новог читања социјалистичког културног наслеђа земаља Западног Балкана”



Доц. др Љиљана Манић, Факултет за културу и медије, доц. др Марија Алексић, Факултет за пословне студије, Мирјана Танкосић, мастер, Мегатренд универзитет Београд: „Друштвена димензија награда у култури Србије”



Доц. др Златко Ланговић, Факултет за пословне студије, Мегатренд универзитет Београд: „Културолошки утицај на информациону технологију”



13,30 – 14,15: ЗАКУСКА (Клуб Универзитета)



14,30 – НАСТАВАК РАДА СЕКЦИЈЕ



Доц. др Радивоје Петровић, Академија лепих уметности Београд: „Транснационални културни империјализам као детерминанта одрживе културне и медијске политике”



Др Наталија Мацура, самостални истраживач: „Промена модела културне политике у Србији, увођењем Савета у процес одлучивања – студија случаја: музика”



Др Владимир Кривошејев, музејски саветник, Народни музеј Ваљево: „Унутрашња организација регионалних музеја у Србији – потребе за реорганизацијом”



Мр Ана Јурчић, Факултет за међународну економију, Николина Врцељ, Факултет за пословне студије, Мегатренд универзитет Београд: „Културна политика једнакости полова – улога жена у глобалном бизнису”



Доц. Ана Гњатовић, мастер, Милена Гњатовић, Факултет уметности Приштина – Звечан: „Култура медија – култура тржишта”



Весна Милановић Симичић, мастер, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Отуђење као култура”



Снежана Ђорђевић, мастер, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Oдрживост културног развитка у земљама транзиције”



Марија Боранијашевић, мастер, Висока пословна школа струковних студија Блаце: „Значај познавања енглеског језика за опште образовање младих у Србији у циљу одрживог друштвеног развоја”



Дискусија





11,30 – СЕКЦИЈА: „УМЕТНИЧКО СТВАРАЛАШТВО И ИЗАЗОВИ САВРЕМЕНОГ ДРШТВА”

(Модератор: доц. др Миомир Петровић, сала С1)



Проф. др Дивна Вуксановић, Факултет драмских уметности, Универзитет уметности у Београду: „Културна мисија уметности у епохи спектакла”



Проф. др Зоран Аврамовић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Уметничко знање и сазнање друштва”



Проф. др Сеад Алић, Центар за филозофију медија, Загреб: „Толстој и штампа, поруке о медију штампе ”



Проф. др Драган Никодијевић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Менаџмент и маркетинг у уметничкој пракси – за и против”



Проф. др Снежана Николајевић, Филолошко-уметнички факултет, Универзитет у Крагујевцу: „Савремена музика у телевизијском простору – акција и интеракција”



Проф. др Михајло Ђорђевић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Семиотика гешталт принципа у креативном процесу код аудиовизуелних медија”



Доц. др Татјана Миливојевић, доц. др Драгана Јовановић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Непомирљивост информационо-технолошкe брзине и стваралачког ритма”



Доц. др Миомир Петровић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Морфологија митопоетског модела света, присуство мита у савременој нарацији”



13,30 – 14,15: ЗАКУСКА (Клуб Универзитета)



14,30 – НАСТАВАК РАДА СЕКЦИЈЕ



Доц. др Будимир Поточан, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Публицистичка и ина делатност Лазе Костића у Црној Гори”



Доц. др Смиљка Исаковић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Уметничка музика – има ли стратегије?”



Јелена Арнаутовић, мастер, Факултет уметности, Приштина – Звечан: „Чија је ово труба? Медијски стереотипи о фестивалу Гуча као симболу српског културног идентитета”



Доц. др Жељко Ђурић, Академија СПЦ Београд: „Нивои комуникације у синоптичким еванђељима”



Мр Јадранка Божић, Народна библиотека Србије: „Уметност као једна од појмовних универзалијских утвара непрегледне референцијалности”



Владимир Коларић, докторанд Факултета драмских уметности, Универзитет уметности Београд: „Уметност и енергија: модалитети односа између уметности и друштвене стварности”



Невена Јанићијевић Матић, Факултет за културу и медије, Мегатренд Универзитет Београд: „Утицај Борхеса на уметничко стваралаштво и медије”



Драган Јаковљевић, „Српске народне новине”, Будимпешта: „Уметничкко стравалаштво и изазови савременог друштва”



Дискусија



11,30 – СЕКЦИЈА: „МАСОВНИ МЕДИЈИ И МЕДИЈСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ КАО СУБЈЕКТИ КУЛТУРНЕ ПОЛИТИКЕ И ПРОМОТЕРИ УМЕТНИЧКОГ СТВАРАЛАШТВА”

(Модератор: доц. др Виолета Цветковска Оцокољић, сала К3)



Проф. др Добривоје Станојевић, Факултет политичких наука, Уиверзитет у Београду, др Марко М. Ђорђевић, Педагошки факултет Јагодина, Универзитет у Крагујевцу: „Медијско представљање савременог уметничког стваралаштва”



Проф. др Биљана Ратковић Његован, Ива Шиђанин, Факултет техничких наука, Департман за индустријско инжењерство и менаџмент, Универзитет Нови Сад: „Kултурни садржаји у програмима Првог канала Радио-телевизије Војводине”



Доц. др Татјана Дуроњић, Факултет политичких наука, Студиј новинарства и комуникологије, Универзитет у Бања Луци: „Напредни корисници интернета у бионичкој комуникацији; емпиријски профил деце и младих у Бања Луци”



Проф. др Мира Ракић, проф. др Беба Ракић, Факултет за пословне студије, Мегатренд универзитет Београд: „Дигитална (р)еволуција и онлајн оглашавање”



Доц. др Марија Ћирић, Филолошко-уметнички факултет, Универзитет у Крагујевцу: „Медиј радија у функцији афирмације уметничке музике”



Доц. др Татјана Миливојевић, Невена Миљановић, мастер, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Ријалити програми: банализација и културна ентропија”



Доц. др Наташа Симеуновић Бајић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд, др Луциа Веснић-Алујевић, Центар за европске студије Брисел, Александра Мајдаревић, мастер, Факултет за економију, финансије и администрацију Београд: „Телевизијско репризирање као могућа стратегија културне политике и одговор публике”



13,30 – 14,15: ЗАКУСКА (Клуб Универзитета)



14,30 – НАСТАВАК РАДА СЕКЦИЈЕ



Доц. др Весна Балтезаревић, Катарина Драговић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Mасовни медији и медијске организације као субјекти културне политике и промотери уметничког стваралаштва”



Доц. др Драгана Новаковић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Међународно комуницирање и интернет – глобална мрежа за глобалну комуникацију”



Доц. др Нада Торлак, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Презентација деце у штампаним медијима у Србији”



Доц. др Виолета Цветковска Оцокољић, Факултет за културу и медије, проф. др Татјана Цветковски, Факултет за пословне студије, Мегатренд универзитет Београд: „Савремено иконоборство: ишчезавање слике и медијски посредована идолатрија”



Мр Милева Павловић, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Медијска пракса – духовни банкрот или постмодерна усамљеност?”



Мр Јован А. Ђукановић, Мегатренд универзитет Београд: „Српски филм и нови законски оквир”



Слободан Вулетић, мастер, Војислав Тодоровић, мастер, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Утицаји медија на културни живот деце”



Зоран Бранковић, мастер, Факултета за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Први трансцендентал симулираног света”



Александра Бокан, мастер, Факултет за културу и медије, Мегатренд универзитет Београд: „Утицај дигитализације на савременог човека – да ли смо сви само један пиксел”



Дискусија



16,30: ЗАКЉУЧНА ПЛЕНАРНА СЕСИЈА (амфитеатар А1)

уторак, 22. мај 2012.

Simposion na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu

U subotu, 26. 5. 2012. govoriću u okviru Četvrtog bogoslovskog simposiona "Srpska teologija danas 2012", koji se održava na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Tema je "Savremene perspektive estetike preobražavanja F. M. Dostojevskog", a program, sa ukupno 150 učesnika, može se naći ovde:
http://www.bfspc.bg.ac.rs/sr/informacije/cetvrti-godisnji-simposion-srpska-teologija-danas

Vladimir Kolarić (Fakultet dramskih umetnosti, Univerzitet umetnosti u Beogradu)
"Savremene perspektive estetike preobražavanja F. M. Dostojevskog"

Апстракт: У раду се истражују савремене перспективе естетике преображавања Ф. М. Достојевског, односно могућности заснивања улоге и значаја уметности у савременом тренутку на темељима естетичких схватања Достојевског. Појам „естетика преображавања“ у раду означава естетички избор усмерен ка смисаоном и онтолошком преображавању стварности у процесу настанка уметничког дела, што се у ширем смислу тиче питања деловања (дејствовања) уметности на стварност, односно међудејства уметности и стварности, при чему је неопходно размотрити религијску (хришћанску) мотивацију таквог схватања уметности и стваралаштва, и њиховог смисла.

среда, 4. април 2012.

Vladimir Kolarić: "Apologija Zapada: Čaadajev, Dali, Vorhol" u pdf

Moj rad "Apologija Zapada: Čaadajev, Dali, Vorhol" dostupan je na internetu, u pdf-u, na stranici:
http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/zbornikfdu/17/25/show_download?stdlang=mk

Radi se o jednom od dva moja zasad najznačajnija i u najvećoj meri sintetička rada, koji tek zahtevaju detaljniju razradu. Ovde se govori o ideji Zapada, tajni Zapada kako je vide njegovi apologeti i nudi se originalna klasifikacija od 14 osobenosti Zapada.

Vladimir Kolarić: Apologija Zapada: Čaadajev, Dali, Vorhol, u Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti 17, 2010, str. 355-373.

среда, 28. март 2012.

Drama Vladimira Kolarića "Smrt u Parizu" u biltenu "Autori i drame"

Moja drama "Smrt u Parizu" izvedena na festivalu "Teatraljnij most" u Moskvi, predstavljena je u kvartalnom biltenu "Autori i drame" Ruskog autorskog društva. Uz osnovne podatke o broju uloga i dekoru, doneta je kratka precizna beleška o drami, kao i odlomak.
Beleška glasi: Многим более полувека прошло с окончания самой кровопролит-ной из земных войн. И если сербский драматург обращается к давне-му опыту, то наверняка делает это в связи с бомбежками на Балканах в новейшее время. Пытаясь сопоставить факты и понять, почему свя-щенные камни Европы в очередной раз заливают кровью.

Bilten je dostupana na:
http://rao.ru/publications/aip4_11.htm


Vladimir Kolarić: "Smrt u Parizu" (pozorišna drama)

уторак, 20. март 2012.

Najava na sajtu RTS

Ovako je na sajtu RTS najavljen ciklus od pet emisija (19-23. 3. 2012) u okviru kojih će se na Trećem programu Radio Beograda čitati moj rad o filmu i književnosti ("O odnosu filma i književnosti i filmskoj adaptaciji književne građe"):

http://www.rts.rs/page/radio/ci/story/1464/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4+3/1064110/%D0%A2%D0%B5%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BC%D0%B0+%E2%80%93+%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%80+%D0%9A%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%9B.html

U utorak, 20. 3. drugi nastavak rada biće čitan u terminu od 20.40 h.

недеља, 18. март 2012.

"Film i književnost" na Trećem programu

Od ponedeljka 19. 3. 2012, od 21.30. na Trećem programu Radio Beograda počinje emitovanje (objavljivanje) mog dužeg rada pod nazivom "Film i književnost". Reč je o pregledu problema odnosna filma i književnosti i filmske adaptacije književne građe iz ugla "zajedničkog nasleđa" teorije filma, sa naglaskom na anglosaksonskoj tradiciji teorije adaptacije i ruskoj tradiciji estetike ekranizacije. O ovome kod nas nije mnogo pisano, a rad predstavlja deo mog doktorata pod nazivom "Film i književnost: Transformacija književnog teksta F. M. Dostojevskog u filmovima Živojina Pavlovića". Još jedan izvod iz rada trebalo bi da bude objavljen u Zborniku radova Fakulteta dramskih umetnosti (na temu Dostojevski i film), a drugi delovi biće predstavljeni što na Trećem programu, što na naučnim konferencijama i drugim naučnim časopisima.

субота, 3. март 2012.

Priča: Sunčeva devojka


Vladimir Kolarić


SUNČEVA DEVOJKA






Bilo je to još dok su Zemljom hodali dinosaurusi, a ljudi bili ogromni i živeli vekovima. Onda kad su na polovima bile prašume i nikad nije padala kiša.

Bodan se zaljubio u Sunčevu devojku.

«Ne smeš», rekao sam mu.

Bodan je bio najlepši od svih nas i bio je gord. Imao je crne pletenice sve do članaka.

«Misliš li da ja to ne mogu?» pitao me je.

«Znaš šta govore naši stari.»

Bodan se nasmejao i krenuo prema potoku. Sadan mi je prišao.

«Misliš da će se usuditi?» pitao je.

«Znam da hoće.»

«Šta će biti s nama...»

Potrčao sam za Bodanom. Video je da ga pratim i doviknuo mi nešto, sigurno podrugljivo. Znao je da je brži od mene.

Sunčeva devojka je sedela kraj izvora, na svom srebrnom prestolu. Nije bilo teško shvatiti zašto se Bodan zaljubio baš u nju. Gde god bi zemlju dodirnula njena plava kosa, nicalo bi bilje, sve lepše od lepšeg.

Nisam smeo da priđem. Posmatrao sam iz prikrajka, sakriven iza drveta hrasta.

Bodan je pružio ruku prema njoj. Ona se prezrivo nasmejala.

Bodan je skočio na devojku, oborio je, legao na nju.

Poželeo sam da je tu još neko, makar i Sadan, a najbolje neko stariji.

Pred sumrak je Bodan ustao sa Sunčeve devojke i krenuo kući. Pritrčao sam mu. Pogledao me je. Pobegao sam. Ne znam zašto, to više nije bio Bodan.

Ujutro sam došao kod njega kući. Nije hteo da izađe. Ušao sam, na silu. Bodan je bio prekriven opekotinama. Drhtao je.

«Ubij me. Molim te», rekao je.

Odjurio sam do potoka. Sunčeva devojka je i dalje bila tamo, na prestolu. Kosa joj je bila crna. Primetila me je i osmehnula se. Pobegao sam.

Naleteo sam na Sadana.

«Šta će biti s nama?» zavapio je, kad me je video sluđenog.

Dinosaurusi su se dozivali, iz daljina.

«Nešto se događa», rekao je Sadan. Znao je jezik dinosaurusa.

«Šta je ovo?» pružio sam dlan. Nisam znao da se to zove kiša.

I tada, nebo je bljesnulo.

среда, 29. фебруар 2012.

Koncert Srđana Asanovića

Sinoć sam (28. 2. u Kući Đure Jakšića) prvi put uživo slušao pevanje Srđana Asanovića, i to je bio izuzetan događaj, nešto o čemu svakako mora biti reči u blogu sa ovim naslovom. Asanović je savršeno uspeo da izbegne sve zamke "etna", bilo kvazi-modernizaciju (koja vodi neprimerenom sinkretizmu), bilo "poziranju" drevnosti (što vodi kiču). Ovakav stepen čistote, gde se gube razlike između subjekta i objekta, onog koji peva, pesme i slušaoca, retko se viđa u umetnosti, mada uvek predstavlja njen (makar implicitan) cilj. Duhovno i duševno zdravlje (i telesno, svakako) potrebno za ovakvo stvaralaštvo je danas retko, i govori o velikoj smirenosti, askezi i ljubavi, i nikako nije stvar formule o zbiru rada i telenta, što je danas najčešće vrhunac u razumevanju motivacije umetničkog stvaranja. I ne inspiracija (šta god to značilo), nego posvećenost je ono što je u umetnosti važno, i zašto ne i "sveto" (bar u onom smislu koji ga je pominjao Vjač. Ivanov). Jer, ovde Srđanovo izvođenje nije bilo samo događaj, ono je bilo "mesto", prostor nečega "drugog", "drugačijeg" od onog iz čega smo došli, a da je to bilo postignuto bez bilo kakvih spoljnih, grubih efekata, koji bi navodno trebali da sugerišu "ritualnost" ili bilo šta slično. Asanović je prosto bio domaćin (ali i dom sam) koji je pevao i objašnjavao pesmu, ujedinjujući svoj dar i svoje takođe veliko znanje, a da bi na kraju, pozivom na zajedničku pesmu (sa publikom) na delu ostvario svoju koncepciju umetnosti, pokazavši, baš tako, na delu, u doživljaju i iskustvu, da umetnost i danas može posedovati potencijale zajedništva i isceljenja. Odsustvo poze, licemerja i niskosti, spoj opušteno-prisnog i uzvišenog činilo je ovaj poj retko otmenim iskustvom, koje nas je podjednako suočavalo sa sopstvenom bedom i niskošću, kao što nas je bez trunke gordosti pozivalo na rast, podsećalo na naš istinski ljudski lik.

уторак, 21. фебруар 2012.

Kemp u delu Gajta Gazdanova (pdf)

Moj tekst "Kemp u delu Gajta Gazdanova", objavljen u časopisu Treći program, 149, 2011, dostupan je u pdf na: http://www.radiobeograd.rs/download/Casopis/broj149.pdf

Vladimir Kolarić: Kemp u delu Gajta Gazdanova, Treći program (149), 173-189.

недеља, 12. фебруар 2012.

O Polu Valeriju i Oskaru Vajldu

U ponedeljak 13. 2. 2012. u 23.20. na Trećem programu Radio Beograda biće emitovan moj rad pod naslovom "Aristotelovsko zasnivanje kritike i pozorišne kritike u delima Pola Valerija i Oskara Vajlda". U ovom radu nastavljam svoja istraživanja iz oblasti modelizacije u umetnosti i poetika dekadencije - odbrana umetnosti, ukratko.